Hrvatski olimpijski odbor

Zagreb, 31. svibnja 2022. - Entuzijazam više nije dovoljan, hrvatskom sportu u nadolazećem vremenu potrebna su sustavna rješenja s dobrom strategijom razvoja - jedinstveni je zaključak konferencije "Hrvatski sport 2030.", koju su u Kristalnoj dvorani Hotela Westin u Zagrebu priredili Večernji list i Hrvatski olimpijski odbor.

Konferencija, posvećena aktualnom stanju te perspektivama i strategiji razvoja našeg sporta do kraja ovog desetljeća, okupila je impresivan skup od tridesetak sudionika, među kojima i brojne istaknute dužnosnike iz sustava hrvatskog sporta, ali i znanstvenike, stručnjake za EU fondove i odnose s javnošću, lobiste, novinare…
- Cilj je ove konferencije da naše sportaše učinimo još prepoznatljivijima, da im osiguramo financije, odnosno uvjete za razvoj. U odnosu na 2015. godinu proračun za sport veći je za 500 milijuna kuna, to je dokaz da je državi jako stalo do sporta. I zato vjerujem da će hrvatski sport i u idućih 30 godina biti ono što je bio dosad, jedan od najvećih hrvatskih brendova -poručio je na početku konferencije glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić.
Predsjednik HOO-a Zlatko Mateša je izrazio želju da ove konferencija rezultira jasnom strategijom kamo će ići naš sport do 2030. godine. Dopredsjednik hrvatske Vlade i ministar financija Zdravko Marić još jednom je pokazao da razumije potrebe hrvatskog sporta:
- Sviđa mi se poruka "Entuzijazam nije dovoljan". Itekako sam svjestan da moramo povećavati ulaganja države u sport, povećavamo ih iz godine u godinu. Povećavat ćemo ih i dalje, ne samo za vrhunski već i za rekreativni sport. Naravno, trebamo ulagati i u trenere, sportske znanstvenike, sve sportske djelatnike. U najnovijem rebalansu sportu smo dali dodatnih 60 milijuna kuna. Drago mi je da se jedan od panela odnosi na povezanost europskih fondova i sporta jer tu je jako puno prostora za napredak. Treba nam sustavno rješenje za financiranje sporta, poreznim olakšicama planiramo dati poticaj firmama koje će ulagati u sport. To je najbolji put.

Uslijedilo je pet zanimljivih panela, a u prvom na temu „Hrvatski sport danas i sutra“, sudjelovali su državni tajnik za sport Tomislav Družak, predsjednik HOO-a Zlatko Mateša, predsjednik RK PPD Zagreb Mladen Vedriš, predsjednik HNS-a Marijan Kustić i profesor s Fakulteta političkih znanosti Božo Skoko. Za izdvojiti su sljedeće poruke:
„Naša je situacija takva da sport možemo gledati kao industriju ili društvenu djelatnost. Industrija sporta iznosi više od 2,2 posto BDP-a Europske unije, a kod nas je to 1,6 posto. Društvena djelatnost sporta pak počinje od vrtićke dobi. No, suočeni smo s vrlo lošom demografskom situacijom. Financije se mogu lakše riješiti nego povećati broj stanovnika.“ (Mateša)
„Hrvatska ima dosta pretile djece, čak 38 posto dječaka i 34 posto djevojčica. Vodimo razgovore o povećanju broja sati tjelesnog odgoja u školama, dotad taj nedostatak pokušavamo kompenzirati kroz razvoj školskog sporta.“ (Družak)
„HNS je već dugo uređen savez, a djeca u Hrvatskoj jako su vezana za nogomet. Imamo 120.000 registriranih igrača i više od 1300 klubova. No, imamo i dobre skaute koji nam dovode igrače iz dijaspore. Možda bi tim putem trebali krenuti i ostali savezi.“ (Kustić)
„Kao cilj treba postaviti povećanje zarade od marketinga, ulaznica, ali i omogućiti model koji će razne firme motivirati na ulaganje u sport. Zasad imamo sustav u kojem ronimo na dah, a trebamo stvoriti sustav u kojem ćemo roniti s bocama. Moramo sportašima dati dodatni motiv, a uz genetiku kakvu imamo sigurno ćemo biti uspješni.“ (Vedriš)
„Prije SP-a 1998. za Hrvatsku je u svijetu čulo svega tri posto svjetskog stanovništva, a nakon bronce u Francuskoj čak 70 posto. Njemački Bild je 2018. Hrvatsku proglasio najsportskijom državom na svijetu. Nakon turizma, Hrvatska je globalno najpoznatija po sportu. Drago mi je da je sport sada spojen s ministarstvom turizma, to je jako dobar put.“ (Skoko)

U drugom panelu, na temu „Nacionalni sportski savezi - izazovi“, sudjelovali su: Sanda Čorak (dopredsjednica HOO-a i čelnica Hrvatskog judo saveza), Tomislav Grahovac (predsjednik Hrvatskog rukometnog saveza), Ante Baković (predsjednik Hrvatskog odbojkaškog saveza), Perica Bukić (Hrvatski vaterpolski savez), Neven Šavora (direktor Ureda nacionalnih sportskih saveza i razvojnih programa HOO-a) i Dražen Brajdić (novinar Večernjeg lista).
Financiranje NSS-a apostrofirano je kao glavni problem, a kao jedno od rješenja (za svoj sport) Ante Baković je predložio „puno malih sponzora, po uzoru na Italiju“, a Sanda Čorak - veću participaciju lokalnih i gradskih sportskih zajednica u financiraju sporta. Novinar Brajdić je inicirao ideju o punom financiranju samo određenog broja sportova u Hrvatskoj, a ponudio je i popis najuspješnijih na OI.

Uvodnu riječ u tematski panel "Znanost i sport" imao je prof. Igor Jukić, ravnatelj novoutemeljenog centra izvrsnosti (CIRSP), koji je kazao kako treba težiti da se 20 posto dostupnog znanja pretvori u 80 posto uspjeha. Sudjelovali su još i profesor s KIF-a Damir Knjaz te genetičar svjetskoga glasa Dragan Primorac, kondicijski trener Pero Kuterovac te najtrofejniji vaterpolski trener Ratko Rudić.
- Od početka trenerske karijere surađivao sam s institutima i ekspertima. Smatram da bi se ovaj centar izvrsnosti trebao baviti i razvojem sportaša u predpubertetskoj dobi jer su tada najsposobniji da prime podražaje, a oni će nas predstavljati u svijetu 2030. - ustvrdio je Rudić, dok je Kuterovac kazao kako trenerima treba znanstvena podrška koja će ponuditi nove metode razvoja sposobnosti sportaša ili pak učinkovitije metode njihova oporavka. Profesor Primorac je ukazao na medicinske iskorake na području genetike koja pruža uvide u mogućnosti sportaša od najranije dobi.

Uoči panela na temu "Fondovi Europske unije" gosti iz Slovenske olimpijske akademije Aleš Šolar i Matic Švab prezentirali su zavidnu uspješnost naših susjeda u povlačenju novca iz europskih fondova. Osim Šolara, u panel-diskusiji su potom sudjelovali: glavni tajnik HOO-a Siniša Krajač, direktorica Hrvatskog odbojkaškog saveza Valentina Bifflin, direktorica tvrtke projekt jednako razvoj Ana Fresl i dugogodišnji lobist pri EU Željko Ivančević. Nakon što je glavni tajnik HOO-a ustvrdio da nam Slovenija u ovom području može biti uzor, konstatirano je da je pred Hrvatskom dvostruko više sredstava nego što je po primitku u EU imala Slovenija. Posebno je apostrofiran program Erasmus +, koji nudi ogromne mogućnosti uz jasnu viziju i dugoročno definirane ciljeve. Željko Ivančević kazao je kako Hrvatska ima puno prostora za napredak te da bi trebala ciljati na iznose koji su barem četiri puta veći u odnosu na novac koji je uspjela povući Slovenija.

Na temu „Sport i mediji“ u panelu su sudjelovali: direktorica Ureda za međunarodnu suradnju i korporativne komunikacije u HOO-u Mia Baćić, stručnjakinja za odnose s javnošću Ankica Mamić, novinar Večernjeg lista Tomislav Dasović, urednik sportske rubrike Tportala Vlado Radičević i pročelnik Odjela za komunikacije Edward Bernays visoke škole Dejan Gluvačević. Ankica Mamić je istaknula da se sport uspio izboriti za poziciju u medijima, ali da sportaši nisu iskoristili priliku postati u puno većoj mjeri dionikom opće komunikacijske sfere. Sudionici su se složili da su društvene mreže odavno postale najpoželjniji komunikacijski alat za sportaše, a od novinara Dasovića moglo se saznati da Dalićevih „prvih 11 nogometaša“ ima čak 34 milijuna pratitelja na Instagramu. U činjenici da sami mogu kreirati poruke javnosti, krije se i odgovor o nepovjerenju sportaša (ponajviše nogometaša) prema medijima, a uslijed čega trpe upravo mediji.

U završnoj riječi glavni tajnik HOO-a Siniša Krajač zahvalio je suorganizatoru Večernjem listu i svim sudionicima konferencije „koja je pokazala svu širinu, ali i sve izazove hrvatskog sporta“. Dodao je da sport nije samo natjecanje nego i emocija te da je na svima nama zadaća da tu emociju zadržimo u narodu, a sportašima omogućimo što bolje uvjete za rad.
- Hrvatski sport i hrvatski sportaši nikada ne gube - optimistično je zaključio Krajač. (hoo/vk)