Zagreb, 4. travnja 2022. - U Ljubljani je danas u 78. godini života preminuo legendarni hrvatski košarkaš i izbornik Petar Skansi. Gorostas sa splitskih Gripa opčinio je svijet svojim igrama i skokovima u magičnom košarkaškom reketu. Proglasili su ga i službeno najsjajnijim zlatnikom u izdanju svjetskih prvaka u Ljubljani 1970. godine, premda je po općoj ocjeni zaslužio i epitet prvog igrača Svjetskog prvenstva.
Petar Skansi rođen je 23. studenoga 1943. godine u Sumartinu na otoku Braču. U ranoj mladosti najprije se bavio vaterpolom, igrao je u mlađim uzrastima splitskog Jadrana, a tek poslije zaigrao je košarku.
Zadivio je svijet 1968. godine na Olimpijskim igrama u Meksiku, kada su naši košarkaši osvojili „srebro zlatnog sjaja“. O tome je Pero govorio: - Nekako je kada se prisjetim svoje karijere u prvom planu ono što smo ostvarili na europskim i svjetskim prvenstvima, ali Meksiko sada kako godine odmiču dobiva sve više na značenju. Čujte, tada smo iz europskih okvira izišli u svijet, osvojili smo, da tako kažem - i Ameriku, jer Amerikanci su do tada, kada je u pitanju Europa ili košarkaški „ostatak svijeta“, čuli samo za Sovjete. A mi smo u Meksiku bili iznad Sovjeta...
Dvije godine nakon Meksika održano je spomenuto Svjetsko prvenstvo u Ljubljani. Iz Tivolija je stigla zlatna medalja, svjetsko košarkaško zlato! Preko američke rampe Plavi su uzletjeli visoko u košarkašku orbitu, najviše dokle se moglo. A onih 70-63 protiv prekoatlanskih divova spominjat će se stoljećima.
Na Svjetskom prvenstvu 1967. godine u Urugvaju Skansi je osvojio srebrnu medalju, kao i na Europskom prvenstvu 1965. godine u SSSR-u. Na Mediteranskim igrama 1967. u Tunisu zakitio se zlatnom medaljom. Skansi je košarkaški fenomen, vjerojatno jedinstven i u širim razmjerima, jer je košarku počeo igrati s navršenih 18 godina. Godine 1961. ga je pokojni Branko Radović odvukao u Spinut, a samo dva ljeta su mu trebala da se vine u reprezentaciju. Njegov meteorski uspon pupčano je vezan s uzletom košarke pod Marjanom, jer iste je godine tadašnji Split postao prvoligaš.
Svjetsko zlato, olimpijsko srebro, pa srebra sa svjetskog i europskog prvenstva, trofeji s mediteranskih igara, Univerzijade… Sve je to stalo u samo 6-7 reprezentativnih sezona. Za napomenuti je da je Petar Skansi za reprezentaciju Jugoslavije nastupao od 1963. do 1970. godine, odigravši ukupno 111 utakmica. Posebno se rado sjećao 1971. godine, kada je splitska Jugoplastika prvi put postala prvakom države. Svi su iz te generacije to iskreno željeli. To je bio njihov veliki san, koji se na sreću ostvario.
Za svoju Jugoplastiku (i Split) nastupao je od 1960. do 1972. godine i postigao 3614 koševa. Otisnuo se u susjednu Italiju 1972., gdje je igrao za Maxmobili iz Pescare. Po završetku igračke karijere 1973. godine, vratio se u Split i započeo trenersku karijeru. Godine 1976. s Jugoplastikom je osvojio Koraćev kup, a naredne 1977. godine sa svojim Žutima osvaja trostruku krunu (domaće prvenstvo i Kup te Kup Radivoja Koraća). Potom je do 1980. kao trener vodio reprezentaciju Jugoslavije, s kojom 1979. osvojio treće mjesto na Europskom prvenstvu u Italiji. S Benettonom iz Trevisa je bio prvak Italije, a sa Scavolinijem iz Pesara trijumfirao u europskom kupu. U Italiji je trenirao još i Honky iz Fabriana, Rever iz Venecije, Banco di Roma iz Rima, Fortitudo iz Bologne te u Grčkoj PAOK iz Soluna.
Bio je izbornik reprezentacije Hrvatske na njezinim prvim Olimpijskim igrama, u Barceloni 1992. godine, gdje osvaja srebrnu medalju nakon poraza u finalu od originalnog američkog Dream Teama. Kao trener vodio je reprezentaciju Hrvatske i na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. i Europskom prvenstvu 1997., a 2003. godine vratio se na svoje Gripe da bi matični KK Split napokon doveo do titule hrvatskog prvaka.
Petar Skansi proglašen je najboljim sportašem Jugoslavije i Hrvatske 1970. godine. Od kraja 2011. do srpnja 2014. godine radio je kao pomoćnik ministra prosvjete kulture i sporta Republike Hrvatske, zadužen za sport.
Dobitnik je Nagrade grada Splita 1975. godine. Godine 2003. dodijeljena mu je Državna nagrada za sport Franjo Bučar, a 2020. ista nagrada, ovaj put za životno djelo. Godine 2003. dobio je i HOO-ovu Nagradu Matija Ljubek koja se također dodjeljuje zaslužnicima za životno djelo. Odlikovan je državnim odličjem Reda Danice Hrvatske s likom Franje Bučara.
Otišao je veliki košarkaš i sportaš, proslavljeni trener trofejnih generacija splitske Jugoplastike te jugoslavenske i hrvatske košarkaške reprezentacije, a iznad svega veliki gospodin.
Pojedinosti oko posljednjeg ispraćaja Petra Skansija bit će objavljene naknadno. (hoo/jg)
Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša i glavni tajnik Siniša Krajač uputili su brzojav sućuti obitelji i prijateljima legendarnog košarkaša i trenera:
Poštovana obitelji Skansi,
s velikom tugom primili smo vijest o odlasku vašeg i našeg Pere, iznimnog čovjeka koji je ostavio dubok pečat u hrvatskoj košarci. Bio je dvojaki olimpijac - kao maestralan igrač i karizmatičan trener. Njegovo ime ostat će trajna poveznica s jednim od najvećih uspjeha u povijesti hrvatskog sporta, olimpijskim srebrom košarkaške reprezentacije iz Barcelone 1992. Svoje izabranike znalački je doveo do finala, kada je to bilo najpotrebnije - u nastupu na prvim Olimpijskim igrama sportaša tek priznate države. Petar Skansi ispisao je povijest i ušao u legendu. U ime hrvatske olimpijske obitelji i osobno ime primite izraze najdublje sućuti!