Olimpijska povelja je kodifikacija temeljnih načela, pravila i dopunskih propisa koje je usvojio MOO na Zasjedanjima. Ona je temelj organizacije i djelovanja olimpijskog pokreta i utvrduje uvjete za proslavu olimpijskih igara. Temeljna načela olimpijskog pokreta definirana Poveljom su: Moderni olimpizam utemeljio je Pierre de Coubertin na čiju je inicijativu, u lipnju 1894. godine, održan Međunarodni športski kongres. Međunarodni olimpijski odbor (MOO) osnovan je 23. lipnja 1894. U kolovozu 1994. godine, XII. kongres, Stogodišnji olimpijski kongres, nazvan "Kongres jedinstva", održan je u Parizu.
Olimpijska poveljaje kodifikacija temeljnih načela, pravila i dopunskih propisa koje je usvojio MOO na Zasjedanjima. Ona je temelj organizacije i djelovanja olimpijskog pokreta i utvrduje uvjete za proslavu olimpijskih igara.
Temeljna načela olimpijskog pokreta definirana Poveljom su: Moderni olimpizam utemeljio je Pierre de Coubertin na čiju je inicijativu, u lipnju 1894. godine, održan Međunarodni športski kongres. Međunarodni olimpijski odbor (MOO) osnovan je 23. lipnja 1894. U kolovozu 1994. godine, XII. kongres, Stogodišnji olimpijski kongres, nazvan Kongres jedinstva, održan je u Parizu. Olimpizam je životna filozofija kojom se slave i sjedinjuju u uravnoteženu cjelinu kvalitete tijela, volje i uma. Spajajući dport s kulturom i obrazovanjem, olimpizam želi stvoriti način života koji se temelji na radosti koja proizlazi iz napora, obrazovnoj vrijednosti dobrog primjera i poštivanju univerzalnih temeljnih etičkih načela. Cilj olimpizma je stavljanje sporta u službu skladnog razvoja čovjeka radi stvaranja mirnog društva koje nastoji očuvati ljudsko dostojanstvo. U tu svrhu, olimpijski pokret se uključuje, sam ili u suradnji s drugim organizacijama i u okviru svojih mogućnosti, u akcije unapređenja mira. Olimpijski pokret, kojeg vodi Međunarodni olimpijski odbor, proizlazi iz modernog olimpizma. Olimpijski pokret obuhvaća organizacije, sportaše i druge osobe koje djeluju u skladu s Olimpijskom poveljom pod vrhovnom vlašću MOO-a. Priznanje MOO-a bitan je preduvjet za pripadnost olimpijskom pokretu. Neovisne priznate sportske organizacije moraju kontrolirati organizaciju i upravljanje športom. Odgajajući mladež putem sporta u kojem ne postoji diskriminacija bilo kakve vrste i u olimpijskom duhu koji podrazumijeva obostrano razumijevanje, prijateljstvo, solidarnost i fair play, olimpijski pokret nastoji doprinijeti izgradnji boljeg i mirnijeg svijeta. Djelovanje olimpijskog pokreta je stalno i univerzalno. Ono obuhvaća pet kontinenata. Vrhunac olimpijskog pokreta su olimpijske igre koje povezuju sportaše cijeloga svijeta na velikoj svečanosti sporta. Bavljenje športom je ljudsko pravo. Svaki pojedinac mora imati mogućnost bavljenja sportom sukladno njegovim ili njenim potrebama.
HRVATSKI
ENGLESKI
